Platforma za djelovanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine u ratnim uslovima

PREUZMITE ORIGINALNU PLATFORMU U PDF FORMATU

Šest dana nakon što je proglašeno ratno stanje 20. juna 1992. godine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine usvojilo je poznatu Platformu za djelovanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine u ratnim uslovima.

U svojoj knjizi “Sjećanja” Alija Izetbegović o Platformi piše sljedeće: “Platforma, kratak ali gust tekst, definirala je sebe kao ‘poziv svim građanima i svim narodima u Bosni i Hercegovini da se aktivno uključe u patriotski front borbe protiv agresije…’ Ona je nabrojala principe za djelovanje Predsjedništva u ratnim uslovima: parlamentarna građanska demokratija, tržišna ekonomija, stranački pluralizam, ljudska prava i slobodne međunarodno priznate granice BiH, konstitutivnost naroda sa principima pariteta i konsenzusa, i evropska politička orijentacija.” 

O uslovima koji su prethodili usvajanju Platforme, akademik Mirko Pejanović u knjizi “Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću” navodi da su opozicione partije u mjesecu maju 1992. godine prema Predsjedništvu RBiH podnijele sljedeće zahtjeve:

• “da Predsjedništvo, u skladu s odredbama Ustava u ratnim uslovima, vrši funkciju Parlamenta i vrhovne civilne komande nad oružanim snagama;
• da se Predsjedništvo, na osnovu izbornog zakonodavstva, popuni kandidatima iz srpskog naroda koji su na izbornoj listi za Predsjedništvo BiH 1990. godine imali najviše glasova poslije Nikole Koljevića i Biljane Plavšić;
• da Predsjedništvo RBiH usvoji Platformu za djelovanje u ratnim uslovima u vidu programsko-političkog dokumenta koji bi bio najširi okvir okupljanja patriotskih i višenacionalnih snaga u odbrani suvereniteta i integriteta države Bosne i Hercegovine;
• da Predsjedništvo rukovodi otporom i odbranom iz grada Sarajeva iako je grad u stanju opsade.”

Izetbegović ističe da je namjera Predsjedništva za provođenje Platforme bila iskrena i da to svjedoči sastav Vlade koja je izabrana samo desetak dana ranije, 15. juna 1992. godine, a za koju kaže da je bila “tipična ‘vlada narodnog jedinstva’, jer su u njoj bile zastupljene sve nacije i sve tada relevantne političke tendencije u Bosni i Hercegovini.” Međutim, zaključuje i da će se “ideali ove uzvišene deklaracije sudarit…sa brutalnom silom na terenu i u svijetu koji je bio više ravnodušan nego naklonjen. Sila nije pobijedila, ali nisu ni ideali…”

Ispod možete pročitati tekst Platforme i principe za koje se zalagalo multietničko Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine te teške ratne 1992. godine.

P L A T F O R M A

ZA DJELOVANJE PREDSJEDNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE U RATNIM USLOVIMA

Rat koji je izvršenom agresijom nametnut Bosni i Hercegovini, uzrokovao je neviđeno stradanje stanovništva i uništavanje materijalnih dobara. Za traženje rješenja ratne drame Predsjedništvo je usvojilo ovu Platformu kao najširi politički okvir za okupljanje svih patriotskih snaga.

1. KAKVA BOSNA I HERCEGOVINA?

Bosna i Hercegovina je suverena i nezavisna država građana, konstitutivnih i ravnopravnih naroda, Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika ostalih naroda koji u njoj žive. Republika se konstituiše na principima parlamentarne građanske demokratije, što podrazumijeva prije svega tržišnu ekonomiju, stranački pluralizam i ljudska prava i slobode.

Unutrašnje ustrojstvo Bosne i Hercegovine, kao multinacionalne i multireligiozne zajednice, zasniva se na regionalnoj i lokalnoj samoupravi, koja uvažava ekonomske, kulturne, istorijske i etničke kriterije. Lokalna i regionalna samouprava ne može biti u suprotnosti sa principima teritorijalnog integriteta i jedinstvenog funkcionisanja vlasti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

2. ODNOSI I INSTITUCIJE KOJE GARANTUJU NACIONALNU RAVNOPRAVNOST

Tri konstutivna naroda, Muslimani, Srbi i Hrvati u BiH imaju svoje nacionalne interese ali i interese koji proističu iz tradicije viševjekovnog zajedničkog življenja. Politički i društveni život u BiH zasniva se na ravnopravnosti Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti u upravljanju državnim poslovima.

Suverenitet države se ostvaruje na cijeloj teritoriji koju određuju jedinstvene granice priznate od međunarodne zajednice.

Državna, zakonodavna i sudska vlast se ostvaruje na nivou Republike.

Zakonodavno tijelo je Skupština Republike Bosne i Hercegovine koja ima dva vijeća: Vijeće građana i Vijeće naroda.

Vijeće naroda čine predstavnici tri konstitutivna naroda BiH. Zastupljenost naroda u Vijeću je paritetna a odluke se donose konsezusom. U nadležnosti Vijeća nalaze se pitanja koja se neposredno tiču ravnopravnosti i konstitutivnih naroda. Predsjedništvo BiH ima paritetan sastav i također odlučuje konsezusom. Osiguraće se da u Predsjedništvu budu predstavljeni građani koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda.

Ustavom će se utvrditi koji republički organi i institucije se formiraju na principu paritetne zastupljenosti tri konstitutivna naroda BiH.

Princip konsenzusa ne može se koristiti za blokadu rada u Vijeću naroda i Predsjedništvu, što će se bliže utvrditi poslovnicima rada ovih organa.

3. ZA KAKVE MEĐUDRŽAVNE ODNOSE JE ZAINTERESOVANA BiH?

BiH je po nacionalnom sastavu, geografskom položaju, istorijskim vezama, prirodnim potencijalima i strukturi privrede zainteresovana za povezivanje sa svim susjednim državama kao i drugim državama na bazi uzajamnog poštovanja i ravnopravnosti.

Država Bosna i Hercegovina ima poseban interes da postane ravnopravna članica Evropske zajednice.

U uspostavljanju međudržavnih odnosa polazi se od interesa svih građana i konstitutivnih naroda u BiH. O karakteru međudržavnih odnosa odlučuje Skupština i građani BiH. Dok traje rat Bosna i Hercegovina  ne može ulaziti u međudržavne saveze koji mijenjaju njen ustavni karakter, za što je uslov odgovarajuća demokratska procedura, koja podrazumijeva odlučivanje u parlamentu, odnosno Vijeću naroda, ili, zavisno od važnosti odluke, neposredno putem referenduma.

4. ODNOS PREMA PREKIDU RATA I USPOSTAVLJANJU MIRA U BiH

Svaki rat se u istoriji završio mirom. Što prije mir zamijeni rat, manje će biti razaranja i ljudskih žrtava. Stoga je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine za pregovore koji vode miru.

Pregovori o miru pretpostavljaju poštivanje sljedećih uvjeta, odnosno principa:   

a) Prekid ratnih dejstava;

b) Uspostavljanje političkog stanja prije početka agresije;

c) Priznavanje legalne vlasti države BiH i njenih institucija na cijeloj teritoriji;

d) Naknadu ratne štete i kažnjavanje krivaca za ratne zločine u saglasnosti s međunarodnim propisima. 

U traganju za mirom BiH će tražiti i prihvatiti inicijativu i pomoć međunarodne zajednice i njenih institucija.

BiH neće prihvatiti pregovore koji za osnovu imaju stvaranje etnički čistih teritorija ili regionalnu podjelu BiH na isključivo etničkoj osnovi.

BiH također neće nikada prihvatiti bilo kakve teritorijalne i demografske promjene i prednosti izdejstvovane ratom i nasiljem.

5. POLITIČKA OSNOVA OPŠTENARODNOG ODBRAMBENOG RATA

Pravo na život, mir i slobodu čini temelj ljudskih prava u civilizovanom svijetu. Otpor agresoru organizovaće se i voditi kao opštenarodna odbrambena borba svih građana i svih naroda za oslobođenje Bosne i Hercegovine.

U zajedničkom višenacionalnom frontu učestvuju patriotske snage koje su za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, za zajednički život i nacionalnu ravnopravnost Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti (manjina).

Oružane snage BiH će u svoje redove uključiti pripadnike svih naroda koji žive u BiH. Višenacionalni sastav jedinica i štabova može sa više uspjeha voditi borbu za oslobođenje BiH od agresora. Stoga će se omogućiti lokalnim i opštinskim oružanim formacijama da pristupe zajedničkoj borbi pod uslovom da priznaju suverenitet i integritet BiH i njenu legalnu vlast.

6. APEL SVIM PATRIOTSKIM SNAGAMA

Ova platforma je poziv svim građanima i svim narodima u BiH da se aktivno uključe u patriotski front borbe za suzbijanje agresije i uspostavljanje mira i slobode, reda i zakonitosti na cijeloj državnoj teritoriji Republike. Pozivamo i sve one koji se nalaze na drugoj strani, a nisu ruke okaljali krvlju nevinih ljudi, da se priključe legalnim oružanim snagama Bosne i Hercegovine u borbi za slobodu a protiv agresije.

Predsjedništvo će donijeti zakon o amnestiji i sprečavati moguće pojave revanšizma.

Doneseno u Sarajevu, 26. juna 1992. godine.

PREDSJEDNIŠTVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE